U okviru akcije obilaska železničkih čvorova, Generalni direkror Srbija Kargo, Dušan Garibović, sa svojim saradnicima: Ivanom Nešićem direktorom sektora za Saobraćaj i transport, Sašom Tomićem direktorom Sektora za Vuču vozova i TKP i Goranom Vlajkovićem direktorom ZOVSa, je posetio Rumu kako bi se upoznao, iz prve ruke, o celokupnoj situaciji u ovom čvoru. Pred velikim brojem okupljenih radnika, Garibović je odmah demantovao glasine da će se Kargo prodati i da neće imati sredstava za plate. To je čista laž, jer ovo rukovodstvo svojom domaćinskom postavom i radom to sebi neće dozvoliti. Istina je da se suočavaju sa problemom manjka radnika, ali to je problem koji je nametnut. Naređeno je još 2015. godine da se smanji broj izvršilaca u okviru restruktuiranja, a sa tim su se složili i reprezentativni sindikati, pa je Srbija Kargo sa 4055 radnika svela taj broj na 2340. To nije bila ni mala, ni laka odluka. Pored toga, obećanje da posle restruktuiranja sva preduzeća kreću od nule je ostalo mrtvo slovo na papiru, pošto je Kargo dobio u „miraz“ 16,5 miliona evra duga. Danas je sasvim druga situacija, svi su dugovi vraćeni i preduzeće samo sebe izdržava. Govoreći o vučnim i vučenim sredstvima, Generalni direktor je podsetio da je u to vreme, po poslovnim knjigama, bilo 7016 vagona, dok je stvarno stanje bilo malo drugačije – 6394, što znači da je „nestalo“ oko 650 vagona. A od tih 6394 vagona je samo 1800 u eksploataciji, ostalo je zaraslo u korov. Takođe je podsetio zaposlene da se ulažu maksimalni napori da se popravi što veći broj teretnih vagona iz sopstvenih sredstava.

Kada su u pitanju finansije, generalni direktor Garibović je bio veoma jasan kada je rekao da se sve obaveze regulišu na vreme, a sa povećanim RIV-om sada iznose između 690 i 700 miliona. „Srbija Kargo“ nema duga i ne zavisi od državnih sredstava, tako da predstavlja veoma stabilno preduzeće.

„Hrabra je odluka države da železnicu vrati na mesto koje joj pripada, a svi smo svedoci koliko je urađeno. Kupili smo 16 najmodernijih elektro lokomotiva, prvenstveno za budućnost. Kupićemo i nove dizelke i manevarke, popravićemo što se može popraviti“ rekao je Garibović i naveo da je razlog ovakvom stanju nagomilani dugovi nekadašnje železnice zbog kojeg su „Železnice Srbije“ 2015. godine bile bankrot. Zato se i ušlo u reforme.

Danas je stanje mnogo bolje. Srbija Kargo je prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora 24. maja 2018. godine za 16,7 posto uvećao primanja izvršnim službama. Na primedbu radnika da nisu svim, već određenim izvršnim službama uvećana primanja, generalni direktor je rekao da je to tačno i da je svestan da su potrebna i veća i viša davanja radnicima, ali je jako teško funkcionisati, ne samo danas, već u narednih 3-5 godina dok se svi infrastrukturni poslovi ne završe.

U veoma konstruktivnom razgovoru sa radnicima, izneti su problemi koji ih najviše muče, poput problema vozovođa koji opslužuju dve stanice za utovar kola, rade i svoj posao i posao manevriste. Obim posla im se znatno povećao, a pored svega toga je i velika nestašica ljudstva. Na to je generalni odgovorio da je lično prošle godine obavljao razgovore sa ljudima iz Infrastrukture i molio ih da pređu u „Srbija Kargo“, ali bez rezultata. Primera radi, od traženih 135 manevrista, dobili smo samo 100, jer ih ni na tržištu rada nema.

Imajući u vidu nedovoljne lične dohotke, od maja prošle godine, zaposleni koji neposredno učestvuju u vršenju saobraćaja su dobili povećanje 10 posto po izmenama Kolektivnog ugovora, i na to još 5 posto zbog državne odluke o vraćanju dela od 5 posto zarade, a direktori se svakako trude da mesečnom stimulacijom poboljšaju standard radnika, objasnio je direktor Sektora za ST Ivan Nešić. Šef OJ za ST Ruma Branislav Strinić je potvrdio da je čak 99 posto njegovih predloga za nagrađivanje radnika od strane Sektora prihvaćeno, prekovremeni rad se redovno isplaćuje, što do sada nije bio slučaj. Ovo poslovodstvo ispunjava svoje obaveze prema radnicima, jer znaju kako je, pogotovo ovde u Rumi.

Posebnu pažnju pobudilo je pitanje magacionera iz Sremske Mitrovice o mogućnosti da Mitrovica dobije status stanice, jer ima 30 posto veći obim rada u odnosu na prošlu godinu. Uz ovakav tempo, do kraja godine će biti 10 – 12 hiljada kola utovara – istovara, ali će se raditi i na dogradnji industrijskog koloseka na luci Leget, što je velika stvar. Sobzirom na smanjenje broja zaposenih, pogotovo rukovodioca na terenu, i zbog pozicije Rume u saobraćajnom smislu, najrealnije rešenje je bilo da se Sremska Mitrovica objedini sa Rumom, jer robni rad, koji je u Mitrovici veoma obiman, nije bio jedini kriterijum. Ali Nešić ne isključuje mogućnost razmatranja vraćanja Mitrovici status stanice. Šef OJ za ST Ruma je istakao da šef stanice nije što je nekada bio, već sada radi više poslova kako komitent ne bi ispaštao, pa je mišljenja da je isplativo dati Mitrovici šefa stanice. Na pitanje radnika iz TKP Ruma da li ima šanse za novi prijem radnika, obzirom da je starosna struktura poražavajuća – većina je blizu 60 godina života, Garibović je odgovorio da je u toku proces izrade Programa poslovanja za 2020. godinu. U tom programu će kandidovati državi zapošljavanje radnika svih gorućih radnih mesta u izvršnim službama. „Ali, moramo da znamo prave informacije o broju i strukturi radnih mesta kako bi dobili saglasnost od države“ rekao je Garibović i obećao da će biti prijem mašinovođa, vozovođa, manevrista, pregledača kola, pod uslovom da ih ima. „Znam da su plate male i da je teško, ali mi živimo od sopstvenih prihoda. Moći ćemo 20 – 30 posto gore, ali vremena su se promenila, tržište se otvorilo i više nismo sami“ uz to je potsetio da su već primili 186 mašinovođa, ali prema nezvaničnim informacijama njih 25 mladih mašinovođa će otići na rad u Nemačku. Kargo ih je obučio, dao sertifikat, sve, a oni odlaze, što ni malo nije patriotski. Na kraju, generalni direktor Garibović se zahvalio svima koji su, u velikom broju, prisustvovali sastanku i obećao da sve što je ovde čuo neće ostati samo mrtvo slovo na papiru, već će se zaista potruditi da učini sve kako bi se uvažilo mišljenje radnika. „Ja volim da čujem priču iz baze, sa terena, zato me možete uvek kontaktirati direktno“ rekao je generalni direktor.